Ispisi stranicu
Posalji stranicu mailom
Sitemap
Dohrana

Treba li dijete od godinu dana  još uvijek držati da podrigne nakon mlijeka ili je u redu pustiti ga jer je zaspalo?

Podrigivanje nakon obroka je važno za novorođenčad i djecu do 6 mjeseci života kako bi višak zraka koji su progutali tokom obroka izbacili i time spriječili pojavu grčeva i osjećaj nelagode u želucu. Čak i tada nije uvjet da dijete podrigne nakon svakog obroka ukoliko se nije nagutalo zraka. S godinu dana dijete nije potrebno podizati da podrigne ako je tokom obroka zaspalo osim ako primjetite da nemirno spava ili se grči.

Imam djevojčicu staru 8 mjeseci. Dohranu smo počeli s 5 mjeseci, 2 mjeseca je dojena, nakon toga pije adaptirano mlijeko. Za sada imamo dva obroka, ručak i večeru. Od tekućina pije samo vodu. Voće ne želi uzimati niti u kakvim kombinacijama, probala sam doista sve. Uvela bih joj doručak, budući da je stvarno aktivna kroz dan , a s obzirom da ne jede voće, što bih joj mogla ponuditi za doručak?

Dohrana je vrlo zahtjevan proces. Gotovo nema roditelja koji nisu naišli na neke nedoumice. Drago mi je da ste prepoznali potrebu za doručkom drugačijim od same mliječne formule.To što Vaše dijete želi jesti povrće, meso i žitarice je odlično. Češće nailazimo na problem odbijanja povrća nego voća. Jabuku možete kombinirati na primjer s mrkvom. Također, krušku ili jabuku možete pokušati ponuditi u kombinaciji s keksolinom ili čokolinom. Ako voće iskuhate smanjiti ćete mu miris i ublažiti okus, a još uvijek zadržati dovoljno vitamina i nutritivnih vrijednosti. Pokušajte takvo kuhano voće kombinirati s nečim gore navedenim. Ako i dalje odbija voće nemojte odustati. Budite uporni i stalno nudite dijete voćem jer ono što danas ne želi već možda sutra bude broj jedan u jelovniku Vašeg djeteta.Dok ne uspijete uvesti voće budite maštoviti s povrćem i žitaricama i slobodno povećajte mesne obroke na tri puta tjedno. U dobi od 8 mjeseci možete postepeno uvoditi jogurt, ali budite oprezni kao što ste bili na početku dohrane sa svakim novim okusom.

Kravlje mlijeko tek nakon 12 mjeseci, ali to ne vrijedi i za sir i druge mliječne proizvode osim ako dijete ima predispoziciju za alergiju ili je već dosad manifestiralo alergiju na neko adaptirano mlijeko.

Moj dječak ima 7,5 mjeseci i jede dobro. On je na Bebimilu 1, a počeli smo i s dohranom dva puta dnevno. Patronažna sestra mi je rekla da bih mu trebala davati Bebimil 2. To sam i napravila par puta, međutim njemu se to nikako ne sviđa. Mogu li nastaviti s Bebimil 1 cijelu godinu, ili se baš mora davati Bebimil 2?

Razlika između Bebimila 1 i 2  je kao i kod svake druge formule u nutritivnoj vrijednosti. Iz tog razloga se preporuča nakon 6 mjeseca prelazak na jaču formulu. Naravno to vrijedi samo ako je dijete isključivo na formuli. Za ostanak na Bebilimu 1 ili prelasku na dvojku konzultirajte se s pedijatrom koji će prema krivulji rasta i općem napredovanju Vašeg djeteta najbolje procijeniti da li je potrebna jača formula ili ne.

Možemo li uvesti med u prehranu djeteta koje ima 13 mjeseci?

Uvođenje meda u dohranu se preporuča nakon navršene prve godine života. Važno je da kod prvog davanja meda budete oprezni kao na početku dohrane s prvim okusima jer je potencijalni alergen obzirom na svoj sastav. Započnite s količinom koja stane na sam vrh čajne žličice i tako svaki dan postepeno povećavajte kroz tjedan dana dok ne dođete na količinu jedne čajne žličice. Ukoliko primjetite da dijete dobiva osip, svrbež ili se pojave respiratorni simptomi poput kašlja, curenja nosa, kao i probavni simptomi poput proljeva ili grčeva odmah prekinite davanje meda i javite se svom pedijatru. Ako je dosad dijete manifestiralo alergiju na pelud svakako se prije primjene konzultirajte s pedijatrom.

Za dijete Vaše dobi preporučam Vam bagremov med i to od strogo provjerenog proizvođača. Najbolje je u početku koristiti kupovni industrijski med jer on prolazi kontrolu kvalitete nam te zbog toga daje sigurnost da ne sadrži opasne tvari koje bi mogle eventualno izazvati oboljenje kod djeteta kao što je botulizam. Med je u zimskim mjesecima preporučljiv kao prirodna zaštita organizma od prehlada. Najbolje ga je davati u kombinaciji s čajem kao prirodno sladilo.

Imam dječaka starog 7 mjeseci, a sa 6 smo krenuli s dohranom i sve nam je super pa me zanima kad bi bilo dobro uvesti jogurt?

S obzirom da ste sa 6 mjeseci krenuli s dohranom, jogurt i mliječne proizvode preporučam uvesti od 11 mjeseci starosti djeteta. Mlijeko i mliječni proizvodi jedan su od najčešćih alergena i zato se uvode kasnije u dohranu kada probavni sustav djeteta sazrije i može podnjeti opterećenje proteina kravljeg mlijeka. Kao i sa svakom novom namirnicom budite oprezni i uvodite postupno kroz nekoliko dana.

Imamo zdravu bebu od 13 mjeseci i zanima me kolike količine soli dnevno su preporučene bebama tog uzrasta. Zanima me također koje su minimalne količine soli ako uzmemo u obzir visoke ljetne temperature, ali i opasnost od nedostatka joda kroz sol. Molim Vas da nam pojasnite.

Uloga soli odnosno natrijevog klorida jest da održava ravnotežu tekućina u tijelu i pomaže funkciju probavnog i živčanog sustava. Davanje hrane bogate solju nije potrebno za rast i razvoj djece, međutim stroga restrikcija unosa soli u zdrave djece u pravilu nije potrebna. Preporuke za gornje granice dnevnog unosa soli razlikuju se ovisno o dobnim skupinama i zdravstvenom stanju. Preporuke za gornje granice su 1 gram dnevno za novorođenčad do 1 godine djeteta, 2 grama dnevno je gornja granica za djecu od 1-3 godine. Osim soli koja se dodaje prilikom pripreme jela bitno je napomenuti da su oko  ¾  ukupne soli kod djece već skrivene u hrani (žitarice za doručak, sirevi, grickalice, gotova jela).

Imam bebu staru 7 tjedana (dečko, rođen sa 4200 g i 53 cm). Ne znam da li se ovo što ću vas sada pitati može nazvati "problem" ili se možda bez razloga zabrinjavam...
Naime, počelo je relativno dobro s dojenjem na zahtjev, iako od samog početka dečkić nikad nije bio zadovoljan nakon podoja, tražio je još, i tek je bio zadovoljan kad sam mu nadodala ili 30 ml ili nekad 60 ml adaptiranog mlijeka. S vremenom je moga mlijeka bilo sve manje. Znam sada da ćete reći da sam trebala biti upornija, stavljati ga češće itd., ali vjerujte mi bila sam toliko iscrpljena nakon poroda (carski rez, 40(!) godina, problemi sa štitnjačom), da prvih mjesec dana nisam znala za sebe, tako da mi je u konačnici bilo najvažnije da se moje zlato najede, pa sad bilo to sa adaptiranim mlijekom, i da je zadovoljan! Trenutno imamo dva obroka dnevno s mojim izdojenim mlijekom, ostalo je AM, beba dobro napreduje, na kontroli sa šest tjedana imao je 5800 g i 59 cm, 6-7 mokrih pelena, 1-2 kakice dnevno, zadovoljan je, puno se smije, traži socijalni kontakt i plače samo kad je gladna.
E, sada moj "problem". Na kutiji AM piše za dvomjesečnu bebu da mora imati 5 obroka po 150 ml. Međutim, mojoj bebi taj režim očito ne odgovara, ona nikad nije imala samo 5 obroka, i u svakom obroku po 150 ml, nego u jednom obroku pojede danju maksimalno 70-80 ml, rijetko 100 ml, (a samo prije spavanja 100-130 ml i onda izdrži po noći 5-6 sati bez obroka), te traži hranu opet naravno već nakon dva sata. Meni nije krivo što on popije po danu "samo" 70 ml, jer njemu je to očito dovoljno, i nije mi uopće teško davati bočicu svaka dva sata, ali onda ispada da ga i sa AM hranim na zahtjev kao kad sam dojila! Pa ne znam da li je to ok (znači umjesto 150 ml svaka 4 sata on pije 70 ml svaka 2 sata)? Na taj način on sveukupno popije 600-700 ml dnevno, što je mislim ok. Da li bi bilo pametno da ga nekako naučim da jede više po obroku? Ili će on sam doći do toga kada bude malo veći? Ili su možda ove nesnosne vrućine krive što mi beba ne može puno pojesti po danu? Da li mu zbog ovih vrućina trebam nadodati tekućine ili ništa dok dobro napreduje? Ako da, čaj ili prokuhana voda? Koji čaj i koliko ml?


Prekrasno ste opisali napredovanje svog djeteta. Savršeno napreduje tj. ima adekvatnu težinu, dužinu, senzo-motoričke reakcije za svoju dob. Vidljivo je da ga budno pratite i osluškujete njegove potrebe. Upravo te potrebe se razlikuju od djeteta do djeteta pa je potreban individualan pristup. Vaše nedoumice što se tiče količine umjetne hrane i dobi djeteta nisu usamljene. Upute na ambalaži su vrlo često zbunjujuće ali važno je znati da se one odnose na prosjeke i na maksimalno dozvoljene količine u jednom obroku i u danu. Nismo svi isti i nemamo iste potrebe pa tako je i sa djecom.Važan je individualizirani pristup, praćenje njegovih potreba i ritma. Svakako ne bismo savjetovali pokušaje "učenja " na veće količine hrane i forsirano hranjenje. Kapacitet želuca može varirati zavisno o težini i rastu i razvoju. Poželjno je napraviti hranu prema uputstvu za dob i pustiti djete da samo odredi koja količina hrane mu je dovoljna. Forsiranim hranjenjem postiže se rastezanje želučića i povećanje potreba za hranom koje u konačnici može dovesti do pretilosti, pojačanog bljuckanja i povraćanja viška hrane. On je sam savršeno odredio količine i ritam, što će nastaviti i ubuduće tj. može ih  promijeniti. Vrućine utječu na apetit kod djece i odraslih koji je tada smanjen. Dijete na mliječnoj prehrani učestalim manjim obrocima zadovoljava svoje kalorijske potrebe. Uvođenje tekućine nije potrebno, a ukoliko ju već dajete preporuke su da je to voda koja se može primjeniti sa žličicom.

Majka sam djeteta starog 7 mjeseci i zanima me kako rješiti zatvor stolice! Jos uvijek dojim tri do četri puta dnevno uz kašice! Dajem joj razne kašice od voća i povrća i sve miješam sa rižinim pahuljicama, i stvarno jede sve voće i povrće koje smije jesti, kupljene kašice jede, ali sa rižinim pahuljicama inace ne želi, i to ju vjerojatno zatvara, sa čim bi jos mogla miješati kupljene kašice jer je naviknuta na njih! Dijete ima oko 8 i pol kila, da li je to dobar razvoj, rodeno sa 3550 g. Mozete mi reci kako da rješim problem stolice, jer ja ga rješavam guranjem kremice u guzu dva puta dnevno,  da li dijete dobro napreduje i zanima me da li je bolje da čim vise dojim ili da dajem kašice, koliko bi u pravilu puta trebala dojiti dnevno, a kolko kašica davati?

Zatvor je smanjeni broj stolica, pri čemu su one tvrde, te se mogu javiti primjese manje količine krvi. Djetetu je u tom slučaju potrebno davati dovoljnu količinu tekućine, prirodni voćni sok, te namirnice bogate vlaknima (grašak, marelica, breskva), a izbjegavati rižu, bananu, mrkvu. Kao što ste naveli, većinu toga dajete, samo je potrebno pripaziti i na količinu namirnica. Ukoliko ne voli rižine pahuljice, zamijenite ih prosom, integralnim pahuljicama. Nipošto ne gurati kremu u guzu, jer to nije baš djetetu ugodno, a može se na taj način i oštetiti sluznica. I dalje dojite svoje dijete na njegov zahtjev, a kašicu bi bilo dovoljno dati za jedan obrok ujutro, te jedan poslije podne, odnosno već prema vlastitoj procjeni.

Imam bebu koja će 14.08 napuniti 5 mj. Isključivo je dojen od rođenja. Rodio se s 4600 i 54 cm a na zadnjem pregledu kod pedijatra ( 03.08.) je imao 8220 kg i 68 cm.
Pedijatar mi savjetuje da hitno krenem s dohranom i dam mu apsolutno sve sezonsko što ima od hrane i ne pratim nikakve tablice. Osobno sam ga mislila isključivo dojiti do 6 mj starosti jer lijepo napreduje i ne vidim zašto bi brzala s dohranom. Krenula sam mu ipak davati malo mrkve i davala sam mu je 3 dana a onda se zatvorio i sad mi nije kakao već 3 dana. Dohranu sam nakon toga prekinula i nastavljam ga samo dojiti jer mislim da njegova probava ipak nije spremna za dohranu. Zanima me da li mi možete dati kakav konkretan savjet ili reći da li sam dobro postupila? Grize me savjest da ga ne zakinem za nešto a po drugoj strani vidim da sasvim lijepo nareduje. I da li postoje neki čepići za kakanje za tako male bebe? Nije kakao od nedjelje i ne znam koliko dugo još da čekam prije nego mu nešto dam. Znam da je kod dojene djece normalno da ne kakaju po 14 dana al ja sam njemu davala mrkvu tri dana pa sad ne znam što bih. Unaprijed hvala na odgovoru!


Iz onoga što ste napisali vidjeli smo da Vaše dijete dobro napreduje te nema potrebe s „brzanjem“ dohrane.  Razumijemo vašu zabrinutost zbog toga, no Svjetska zdrvstvena organizacija savjetuje isključivo dojenje do 6. mjeseca starosti djeteta tako da nema potrebe za dohranom. Iza 6. mjeseca postupno uvoditi voće i povrće (jabuke, banane, kruške, mrkva, korabica, tikvice) te žitarice (rižine pahuljice i kukuruzne pahuljice). Svaku namirnicu uvesti pojedinačno u trajanju od nekoliko dana iz razloga da se mogu  utvditi moguće alergije.
Izostanak stolice kod dojene djece od nekoliko dana nije nikakav problem. Moguća je reakcija na mrkvu, ali to nije ništa zabrinjavajuće. Čepiće za stolicu ne preporučujemo, jer se ne radi o klasičnom zatvoru. Vjerujemo da ste zabrinuti, ali pričekajte još koji dan i velika je vjerojatnost da će se probava regulirati sama po sebi.
Razumijemo da ste zabrinuti da ćete „zakinuti“ svoje dijete, no dojenje je nešto najvrijednije što možete dati svome djetetu u toj dobi. Nutritivna vrijednost i emocionalna korist od dojenja su od neprocjenjive važnosti upravo za vaše dijete. Nastavite dojiti i nakon uvođenja dohrane i uživajte sa svojom bebom.

Imam za Vas pitanje vezano uz dohranu. Na savjet pedijatrice počela sam djetetu (koje trenutno ima nešto više od 4 mjeseca) u jelovnik uvoditi kašice, konkretno jabuku. Zanima me koliko iznosi puni obrok kašice (ona sada pojede svega 30-40ml pasirane jabuke) tj. kada bih to eksperimentiranje s krutom hranom i novim okusima mogla nazvati obrokom. Osim kašice dnevno pojede 800-900ml adaptiranog mlijeka i to raspoređeno u pet obroka. Koliko je ml kašice dovoljno da zamijeni mliječni obrok koji sada iznosi cca 180-240ml? Ne znam je li to važna informacija, ali kćerka do sada uredno napreduje - trenutno ima 66 cm i 7 kg...

Dohranu ne treba započinjati prije kraja četvrtog mjeseca jer ona ne donosi nikakve prednosti, a mora se početi uvoditi najkasnije do kraja šestog mjeseca. Najbolje vrijeme za početak je sa navršenih šest mjeseci. Uvodi se postupno i s malom količinom hrane. Obroke je najbolje za početak davati u jutarnjim satima ili kada je dijete raspoloženo. U tako pripremljene obroke ne treba dodavati sol, šećer ili druge začine. Što se tiče količine kašice koja može zamjeniti mliječni obrok nema konkretnog odgovora. Na početku uvođenja dohrane, nova hrana neće predstavljati potpuni obrok nego ćete nakon nekoliko žličica hrane obrok upotpuniti sa adaptiranim mlijekom. Nove namirnice treba uvoditi postepeno, jednu po jednu, u razmacima od po nekoliko dana da se dojenče navikne na novi okus te da se kod eventualne preosjetljivosti može lakše utvrditi koja je namirnica izazvala reakciju. Ono što je potrebno na samom početku je strpljivost te je potrebno umanjiti očekivanja da će dijete prihvatiti sve ono šta mu nudite i u količinama koje ste zamislili.
Ono šta je najvažnije je da dijete dobiva na težini te da je zdravo i veselo.

Moje dijete će za koji dan imati 5 mjeseci i samo ga dojim. Pedijatrica mi je rekla da mu vode i čaja ne trebam davati, ali da počnem pomalo sa kašicama kako bi se privikao na okuse jer sa 6 mjeseci bi trebao jesti sve što i ja. Još uvijek mu nisam ništa drugo dala. Trebam li već ili da još malo pričekam?

 U vezi dohrane Vašeg djeteta preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da se dohrana ne uvodi prije navršenog šestog mjeseca. Kada se krene sa uvođenjem druge hrane osim majčinog mlijeka, treba obavezno početi nuditi i tekućinu- prvenstveno vodu. Sokove bi trebalo izbjegavati barem tijekom prve godine, ako ne i kasnije; a čajeve davati nezašećerene, i to ne kao pravilo nego iznimno. Hranu treba dodavati postepeno, jedna namirnica svakih pet dana, prateći pojavu eventualnih simptoma alergije (osip, proljevaste stolice, ili iznimno smetnje disanja). Preporuča se davanje hrane prema kalendaru dohrane u kojem se postepeno tijekom prve godine daje hrana od manje alergena i lakše probavljive prema onoj koja ima više šanse izazvati alergiju ili je teže probavljivija. U prehrani djeteta do prvog rođendana nema mjesta dodavanju soli, šećera, a i s masnoćama treba biti štedljiv, dodavajući prvenstveno biljna ulja. Tijekom prve godine majčino mlijeko i dalje ostaje osnovna namirnica u prehrani Vašeg dojenčeta. Preporuka je dojenje nastaviti najmanje do drugog rođendana, a dalje dok to dijete i majka žele. Ako poslušate ove preporuke, prehrana Vašeg djeteta sa šest mjeseci neće izgledati kao Vaša, nego će se donekle približiti Vašoj negdje iza prvog rođendana. I to ukoliko i Vi imate naviku jedenja raznovrsnih namirnica, jelovnik bazirate na povrću, voću, žitaricama, mahunarkama i ribi i nešto mesa; izbjegavate slatkiše, začine i rafiniranu hranu i jedete pet ili više obroka dnevno.
 Obzirom na ove preporuke, savjetujemo Vam da pričekate s dohranom do navršenog šestog mjeseca, te za to vrijeme skupite informacije o kalendaru dohrane te od majki koje slijede suvremene preporuke o dohrani djece saznate praktične savjete o pripremi hrane za Vašeg mališana.
 
Mama sam dječaka koji ima tek 18 dana. Prvo mi je dijete i zabrinuta sam za svaku sitnicu. On od navršenog tjedna pije adaptirano mlijeko jer ja nisam  imala dovoljno svoga, a imao je i kolike. Prokuhavam mu vodovodnu vodu za mlijeko. Da li je to u redu? Čini mi se da u njoj ima puno kamenca pa me strah da mu što ne bude. Prokuhavam i bočicu nakon svakog obroka. Stalno se bojim da li dovoljno pazim na sterilnost. Molim Vas za savjet.

U redu je prokuhavati vodovodnu vodu za pripremu obroka bebi, odnosno to je i potrebno. Ne preporuča se koristiti kupovne vode u toj dobi zbog veće koncentracije elektrolita. Bočice je potrebno svakodnevno sterilizirati. Prokuhavanje u vodi najjeftinija je varijanta sterilizacije ali s vremenom oštećuje bočice (plastične boce postaju mutne). Ukoliko koristite mikrovalnu pečnicu možete kupiti u ljekarni vrećice za sterilizaciju bočica koje se stavljaju u mikrovalnu. Prilično su povoljne i praktične.

Imam dilemu oko prehrane moje 13-mjesečne djevojčice. Rođena je teška 3600g i duga 52 cm, a sada s 13 mjeseci ima oko 10 i pol kg i duga je 80 cm. Znam da je to normalan prirast, ali čini mi se da u zadnje vrijeme malo dobiva na težini ( u zadnjih 2 mjeseca 200-300g). Ona dobro jede pa me brine hranim li je ja pravilno. Njezin dnevni meni izgleda ovako: oko 7 ujutro mlijeko 250-300ml, oko 9 voćna kašica pojačana prosom , grizom, bananom ili keksima, oko podne kuhano meso (teletina,piletina, puretina) s povrćem ( tikvice, brokula, cvjetača, koraba, krumpir i slično), oko 3 popodne griz s voćem, jogurt i sir s bananom ili žitna kašica, oko 7 sati keksi s mlijekom ili neka žitna kašica i mlijeko oko 200-250ml, spavanje. Napominjem da ima atopijski dermatitis tako da neke namirnice izbjegavamo. Još uvijek ništa ne solimo, a slatkiše joj ne dajemo, pije samo vodu, između obroka ništa ne gricka, kruh baš ne voli. Molim vas za savjet trebam li i što mjenjati i kada početi sa začinima, mlijekom, što ponuditi djetetu za doručak te do kada da pije adaptirano mlijeko?

Što se tiče brige oko dobivanja na težini i pitanja hranite li dobro Vašu djevojčicu  evo nekoliko činjenica i savjeta. Vaša djevojčica će vjerojatno u drugoj godini dobiti oko 2,5 kg što je prosjek, naravno s mogućim manjim individualnim varijacijama. Navodite da Vaše dijete dobro jede, znači da tu ništa ne trebate mijenjati. Rekla bih da imate sreće jer  su često djeca te dobi više zaokupljena svijetom koji ih okružuje te počinju „zaboravljati“ na hranu. Apetit djeteta ima svoje oscilacije i tijekom dana pa i kroz nekoliko dana. Jednako tako navedeni broj dnevnih obroka je sukladan preporukama da bude 5 obroka dnevo (doručak, ručak, večera i dva međuobroka). Hranu ne treba miksati već je usitniti. Obzirom da ne dojite, što se tiče mlijeka dobro je da dajete  djetetu mliječnu  formulu koja nosi oznaku 3. Dijete s 13 mjeseci jede u načelu sve što jedu drugi u kući, naravno vodeći računa o manje zasoljenoj i začinjenoj hrani, što u slučju prehrane kod  Vaše djevojčice  ipak treba biti nešto oprezniji jer navodite postojanje atopijskog dermatitisa.  Događa se da pojedina djeca ne podnose određene namirnice, što pojačava simptome atopijskog dermatitisa. U slučaju sumnje na preosjetljivost na pojedine namirnice rade se odgovarajući alergološki testovi. Za doručak možete ponuditi:  zobene pahuljice s bananom ili  kukuruznu krupicu (palentu) s mlijekom, šalicu mlijeka s keksima ili žitnim pahuljicama dok se  bliže trećoj godini uvode integralne žitarice (koje po mogućnosti nisu zaslađene), te kruh sa sirnim namazom i slično.

Je li uredu s 4 mjeseca početi davati kašice, uvoditi novu hranu, za sada samo dojim?

Što se tiče uvođenja dohrane tu se postavlja nekoliko pitanja. Napreduej li dijete slabijeBudi li se često noću?  Je li anemično? Je li na pregledu kod pedijatra bilo signala o potrebi uvođenja dohrane? Ako je razvoj u redu, dohrana se uvodi s navršenih 6 mjeseci. Dijete će imati daleko više koristi ukoliko ostane isključivo na prsima 6 mjeseci, nego da mu se uvodi druga hrana. Ono će samo pokazati kada je vrijeme za dohranu, odnosno  pokazvat će interes za hranom, mljackat će, tražiti da proba kada odrasli jedu i slično. Poslušajte svoje djete i nećete pogriješiti.

Moja curica je rođena  s  3570 g i 50 cm U rodilištu je pala kilaža na  3300 g. Nakon mjesec dana na prvom pregledu je imala 3700 g., a idući pregled 25. 11. je imala 4100 g,  27.1. 5000 g, 09.02. 5550 g,  30.3. 5750 g i 60 cm, 11.4. 5830 g, 23.5. 6300 g i 64 cm. Dojena je do 7. mjeseca uz dohranu adaptiranim mlijekom, ali njega je dosta bljucala. Ona jede voće već od 4. mjeseca. Kasnije smo uveli povrće, juhice, meso i to sad već lijepo jede. Ima 5 do 6 oborka; ujutro bocu 240 ml; oko 10 voćnu kašicu; oko 1 juhicu, povrće i meso; popodne 100 ml mlijeka i jedan mali puding od i navečer mlijeko sa keksolinom 240 ml. Radili smo krvnu sliku i mokraću dva puta i sve je u redu, jedino je malo željezo povišeno, ali pedijatrica i kaže da to nije uzrok i da se ne trebam brinut što je željezo povišeno. Sad nas šalju na pregled ultrazvuk mokraćnih puteva. Molim vas savjet. Jesteli imali problem da dijete loše napreduje?

Iz ovoga što ste napisali vidljivo je da imate djevojčicu koja nešto sporije napreduje na težini, a razlog je teško odrediti ovim putem. Moguće je da ste Vi ili otac djeteta sitnije građe ili da dijete jednostavno ima takav metabolizam. Moramo imati na umu individualni napredak na težini i djetetovo uobičajno ponašanje, navike i zadovoljstvo, a važno je znati i da je pod nadzorom pedijatra. Preporučenu obradu koja je u tijeku svakako treba provesti do kraja, prema preporuci pedijatra. Što se dohrane djeteta tiče, možda ne bi bilo loše da uzmete neku tablicu i pogledate što ona preporuča, budući da ste do sada uveli već jako veliki broj namirnica koje su možda opteretile dječji organizam. Nema potrebe za više nemliječnih obroka dnevno; jedan do dva su za dijete od 8 mjeseci sasvim dovoljna. Dobro je izbjegavati kupovne kašice, pudinge, a koncentrirati se na prirodno voće i povrće, sve prema tablici dohrane. Do navršene godine dana mlijeko je osnovna namirnica djeteta, bilo da je dijete dojeno ili na mliječnoj formuli. Pratite koliko stolica i mokrih pelena ima dijete dnevno pa neka Vam i to bude neki orijentir pri uvođenju novih namirnica i davanju tekućine. U svakom slučaju, daljnja dijagnostika i eventualne intervencije su u domeni nadležnog pedijatra.

Imam curicu staru 5 mjeseci i tri tjedna. S 5mjeseci bila je teška 8.6 kg i dugačka 71cm. Nemamo nikakvih problema što se tiče zdravlja, već Vam pišem čisto iz brige o tome kako nam prolaze dani. Naime, ona liježe spavati oko 22.00 h i budi se oko 06.00 Raspored nam nije fiksan, vremena variraju ovisno o spavanju, ali kroz dan je još raspoređeno cca 5h spavanja, a hranjenje je 6 puta na prsima i 2 puta kašice. U popodnevnim satima (oko 14.00h) pokušavamo jesti povrtnu kašicu, a predvečer (oko 18.00h) voćnu. Povrće ne prihvaća još u potpunosti (pojede svega 3-4 žličice) pa nadopunjujem prsima. Između nukamo s vodom ili voćnim sokom, ali ne popije ni 20ml. Odbija piti na flašicu, samo je žvače kao igračku pa što iscuri u usta, to proguta. Kašice jede na žlicu, najnormalnije. Je li ovakav dnevni raspored primjeren njenoj dobi ili si trebamo dati truda i malo korigirati? Mogu li se D kapi ubaciti u kašicu koja joj se daje u 14.00 h ili mora biti ujutro, u mom slučaju, prije podoja? I trebamo li joj uopće davati D kapi s obzirom na ljeto i sunčane dane? Kako pomoći bebi da lakše prihvati povrće? Kada nastupa uvođenje žitarica, na koji način i kako ih uvesti u dnevni raspored? Isto vrijedi i za ostale namirnice. Imate li savjete za ljetne dane koji su pred nama, na što bismo posebno morali obratiti pažnju? Sljedeći odlazak kod pedijatra nam je tek kad navrši 7 mjeseci pa ne znam moram li uz sva navedena pitanja obratiti pažnju i na njen razvoj?

Što se tiče prirasta Vašeg djeteta, čuli ste vjerojatno za percentilne krivulje koje se upotrebljavaju za praćenje rasta djeteta, te možemo reći da vaše dijete uredno napreduje. Ako i ima odstupanja od položaja na krivulji ne mora značiti ništa loše, jer treba pratiti dinamiku njegovog osobnog rasta pri čemu se vodi računa da li su roditetelji visokog ili niskog rasta. Što se tiče dohrane nije nužno da dijete odmah prihvati "novu"namirnicu, možete joj pomoći tako da ju ne prisiljavate već uporno svakodnevno nudite, a jako dobro radite to što joj ponudite dojku. Svakom djetetu treba dati vremena da prihvati nove okuse. Vaše dijete je jako pametno kad ne želi flašicu, jer mu nije ni potrebna. Obzirom da dojite, dijete ne mora dodatno uzimati tekućinu, jer u majčinom mlijeku je ima dovoljno, a obzirom da su vrućine možete joj češće ponuditi dojku. Ako baš želite dati tekućinu ponudite joj je sa žličicom ili još bolje čašom. Važno je znati da djetetu koje se normalno razvija do 6 mjeseci ne treba ništa osim majčinog mlijeka, tako da bilo kakvo žurenje sa uvođenjem namirnica, nije potrebno. Što se tiče vitamina D, neophodan je u organizmu, a zbog karakteristike dojenačkog organizma nema ga dovoljno, pa ga moramo unositi od prvog mjeseca života do kraja prve godine svakodnevno, uz dovoljno zraka i sunca, a u drugoj i trećoj god, daje se samo tijekom zimskih mjeseci. Što se tiče žitarica ne morate žuriti, polako ih uvodite iza 6. mjeseca života (rižine  i kukuruzne pahuljice), uz već uvedeno voće i povrće, a bijelo pileće i pureće meso nakon 7. mjeseca, naravno uz dojku. Kad su  u pitanja ljetni dani treba paziti da se dijete ne izlaže direktno suncu. Izlaziti u šetnje tokom jutra otprilike do deset sati kad sunce nije prejako ili navečer, pri tome dijete treba zaštiti suncobranom, kapom i odjećom koja je prozračna. Do 6 mjeseci čak i duže dijete ne bi trebalo mazati nikakvim kremama za zaštitu, a kad se počnu koristiti onda to mora biti krema sa faktorom 30 i više. Kad su u pitanju insekti također bi trebalo djecu štititi mehanički (zaštitnim mrežicama za kolica, prozor i slično). Ako idete na more, nakon kupanja u moru dijete svakako istuširati.

S obzirom da dijete navršava 6 mjeseci za tjedan dana, a raspored nam izgleda ovako :
08.00 - buđenje
08.40 - dojenje (10min)
10.00-11.00 - spavanje (ako baš inzistira, uz dojenje cca 5min)
11.30 - dojenje (10min)
14.00 - kašica (povrtna)
14.30-16.00 - spavanje
16.30 - dojenje (10min)
19.00 - kašica (voćna)
21.00 - kupanje, dojenje i spavanje
Zanima me sljedeće:
 1. U ovom raposredu treba li davati još tekućine (vode, soka), a ako ne, kada početi?
 2. Koju količinu hrane (kašica) bi trebala pojesti kako bi to bio kompletan obrok? (Trenutno je to onoliko koliko ona želi, ali me zanima kad usvoji okuse koliko je minimalno)
 3. Pahuljice uvodim kao treću kašicu ili umjesto povrtne / voćne? Sa svojim mlijekom ili vodom?
 4. Kašice su trenutno propasirane do tekućeg stanja, ali pošto ima već 6 zubi (4 gornja, 2 donja) treba li početi sa manjim komadićima ili pričekati da dijete jede iz sjedećeg položaja?
5.  Može li se dati korica kruha da žvače?


1. Obzirom da ste već započela s dohranom nešto ranije nego što je  bilo potrebno, sada nastavite ovim navedenim  redosljedom. Možete ponuditi tijekom dana tekućinu ( količinu neka odredi samo dijete, dakle po želji) to može biti čaj za dojenče priređen s prirodnom izvorskom vodom koja ne sadrži previše minerala, u krajnjem slučaju vodm iz pipe koju ćete prethodno prokuhati. 
2. Što se tiče količine hrane po obroku,i dalje  bih Vam savjetovala da to bude koliko samo dijete hoće bez prisile na količinu koju mi ili Vi odredite.
3. Evo nekoliko savjeta za vrste naminrica koje su primjerene za dohranu djeteta sa šest mjeseci,  naravno uz dojenje . Dohrana znači dodatak neke druge hrane majčinom mlijeku. Nakon 6 mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. Kada počnete uvoditi dohranu ne mijenjajte uobičajeni raspored dojenja, a uvedenu namirnicu  ponudite u malim količinama koje ćete postupno povećavati kako se povećava djetetov apetit. Odaberite trenutak, odnosno  dio dana kad je Vaše dijete raspoloženo i spremnije za prihvaćanje novoga, budite strpljivi i neka dijete ne bude potpuno gladno, kako mu nervoza ne bi pokvarila užitak jedenja. U 6. mjesecu dijete od žitarica može:  kukuruznu krupicu (palenta), rižu, rižine pahuljice, proso i zobene pahuljice. Od voća može: krušku, jabuku, a od povrća: korabu, buću, tikvice i  mrkvu. Od masnoća: maslinovo ulje, ulje kukuruznih klica.
U obrok ne dodavati šećer i sol. Savjetujem Vam da svaku novu namirnicu uvodite vrlo postepeno (najbolje svakih 4 – 5 dana nova namirnica) i uvijek samo jednu novu namirnicu. Uvijek pripremiti svježi obrok. Ukoliko je moguće odabirati sezonsko voće i povrće. Ako je moguće nastojati da bude kontroliranog porijekla. Možete povremeno dati prirodni sok od jabuke ili kruške, po želji.
4.  i 5. Sa navršenih šest mjeseci dijete možete hraniti u sjedećem položaju. Hrana ne treba biti izmiksana već može biti usitnjena.  Ne preporučam davati djetetu kruh.

Roditelji smo zdrave i vesele 11-mjesečne djevojčice. Na više mjesta sam pričitala kako djeci do 12 mjeseci ne treba davati kravlje mlijeko i toga se držim. Kako je dojim, za dodatnim miljekom nije bilo potrebe, ali nakon navršene godine dana, je li bolje davati joj kašice poput čokolina pripremljene s kravljim (punomasnim?) ili nekim adaptiranim miljekom? Ukoliko mi preporučite adaptirano mlijeko, je li bolje početi s mlijekom za djecu mlađe dobi pa postepeno davati dok ne dođemo do mlijeka prilagođenog za djecu od godine dana ili joj odmah davati mlijeko za 12+ mjeseci? Uz dojenje, pojede još tri do četiri obroka raznovrsne hrane dnevno, ali uporno odbija voće, voćne kašice i voćne sokove. Treba li nas to brinuti? Trebamo li joj davati nekakvu zamjenu za voće ili je povrće samo po sebi dovoljan nadomjestak vitamina?

Važno je reći da je preporuka Svjetske zdravstvene  organizacije da se dojenje produži do drugog rođendana djeteta, a i dalje ako to dijete i majka budu željeli. Produživanjem dojenja kroz drugu godinu života, majčino mlijeko je i dalje bitan nutritivni doprinos ostaloj hrani, a također je vrlo važna i njegova imunološka funkcija, posebno u slučaju uključivanja djeteta u kolektiv. U vezi izbora kakvo kravlje mlijeko davati nakon prvog rođendana , mišljenja nisu sasvim usaglašena. Neki savjetuju davanje formule do kraja druge godine, dok većina smatra da djeca u toj dobi mogu početi trošiti obično kravlje mlijeko, što bi Vam i mi savjetovali. Bitno je samo da to mlijeko bude punomasno (dakle ima najmanje 3,5%  mliječne masti). Napomenuli bi da davanje gotovih proizvoda tipa čokolina i drugih nije najbolji izbor za djecu jer sadrže velike količine šećera u sebi, te su zapravo umjetni proizvodi. Također, ukoliko dijete u toj ranoj dobi navikavamo na zašećerenu hranu, kasnije će teže prihvaćati nezašećerenu, što vodi k debljini, karijesu, i ostalim problemima. Ukoliko želite pripremiti žitno- mliječni obrok za dijete, savjetujemo Vam kuhanje izvornih žitarica (prosa, amarantha, quinoe, zobenih pahuljica, rižinih pahuljica, kukuruzne krupice- palente, pšenične krupice, ječma, raži i kus-kusa), bez dodataka šećera, te njihovo mješanje s mlijekom. Možda važnije od samog mlijeka u tekućem obliku (posebno dok dojite) je da uvedete u dječju prehranu ostale mliječne proizvode: prvenstveno fermentirane (jogurte, acidofil i sl) i svježi kravlji sir, a kasnije i maslac, vrhnje i tvrde sireve. Fermentirani mliječni proizvodi i svježi sir otvaraju mnoge mogućnosti hranjivih i ukusnih jela miješanjem s voćem, povrćem i žitaricama. Mnoga djeca u većoj ili manjoj mjeri odbijaju voće, što dugoročno svakako može predstavljati problem. Ono što je bitno je da Vi voće uporno nudite upotrijebivši pri tome puno mašte kako bi pridobili dijete da ga jede. Nemojte pri tome pokleknuti da za cijenu „jedenja voća“ dajete djetetu nešto što nema baš puno veze s voćem kao što su: voćni jogurti, slatki deserti s voćem i sl. Nudite djetetu prvenstveno voće u komadu, npr. oguljene narezane jabuke, kruške, banane, marelice, breskve, šljive, kupine, borovnice, maline. Što ranije djetetu prestanete miksati hranu, ranije će dijete naučiti učinkovito gristi što pogoduje razvoju čeljusti, govora i kvalitetnoj prehrani. Ipak, uvijek kada djetetu nudite hranu, budite uz njega da odmah uočite eventualne znakove gušenja- posebno to vrijedi za voće kao jabuke i kruške. Ako želite i dalje raditi kašice od voća, možete ih miješati sa hranom koju djevojčica voli da je privolite na jedenje voća: npr sa majčinim mlijekom, jogurtom, žitaricama, pa čak i sa kakvim povrćem i mesom. Postepeno povećavajte udio voća u takvim mješavinama da se dijete postepeno navikne na okus. Voćne sokove bi trebalo izbjegavati u prvoj, pa i u drugoj godini djetetova života. Primarna tekućina osim majčinog mlijeka mora biti voda. Davanje sokova u ranom periodu života djeteta je povezano sa kasnijom debljinom koja je češća pojava u današnje vrijeme kod djece nego hipovitaminoza. Ukoliko dijete ima svakodnevni dovoljni unos povrća i žitarica, te ako postepeno budete uvodili voće miješanjem s ostalim namirnicama, ne bi trebalo biti problema s manjkom vitamina. Ako se pak problem nejedenja voća nastavi kroz duže vrijeme, savjetujemo Vam da potražite savjet liječnika u vezi eventualnog nadomještanja vitamina umjetnim putem. Treba znati da voće nije bitno samo zbog vitamina, nego i zbog vlakana i zbog toga bi trebalo prvenstveno naći način da se dijete privoli jesti ga.

Poštovani, imamo dijete, dječaka od 14 mjeseci i zanima nas kad bi mogao početi konzumirati med, te koji i na koji način? Također nas zanima smije li uzimati i propolis?

Poštovani, preporuka za uvođenja meda u prehranu je nakon godinu dana djetetova života, pa i kasnije. Med može opteretiti djetetov probavni sustav  te kod osjetljivije djece izazvati grčeve. Također neprovjereni med može sadržavati spore bakterija koje uzrokuju teško oboljenje osobito kod djece prije navršene godine dana. Važno je napomenuti da je med i jedan od najčešćih nutritivnih alergena te s njim treba biti oprezan osobito pri prvom konzumiranju. Obzirom da je Vaše dijete staro 14 mjeseci i ukoliko u obitelji nema alergija na med (trave, pelud, korove ili stabla) prema kalendaru dohrane možete početi s uvođenjem meda u prehranu. Važno je da med uvodite postepeno.  Počnite sa minimalnom količinom meda (vrh čajne žličice ) pomiješan sa mlijekom, čajem ili voćnim sokom. Pričekajte 48 h te dajte malo veću količinu meda od prethodne. Dok dođete do jedne čajne žličice neka prođe barem tjedan dana.  Primijetite li bilo kakve promjene u vidu svrbeža, kašljucanja, proljeva, grčeva javite se pedijatru. Zbog mogućnosti alergijske reakcije imajte dijete pod nadzorom nakon konzumiranja meda. Najbolje je odabrati prirodni med od bagrema za početak uvođenja meda u prehranu. Naravno da Vaše dijete može prihvatiti med bez ikakvih reakcija, i nadamo se da će tako i biti ali važno je znati  što možete očekivati.  Glede propolisa ne preporuča se djeci ispod 2. godine starosti. Odlučite li se ipak za dječji bezalkoholni propolis koji se prodaje u ljekarnama prije upotrebe konzultirajte se s pedijatrom.

01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
11
12
13
14
Powered by Hoola.